Politički cenzurisani Internet: Da li gašenje interneta postaje novo digitalno mračno doba?

KREDIT ZA SLIKU:
Image credit
iStock

Politički cenzurisani Internet: Da li gašenje interneta postaje novo digitalno mračno doba?

Politički cenzurisani Internet: Da li gašenje interneta postaje novo digitalno mračno doba?

Tekst podnaslova
Nekoliko zemalja pribjeglo je gašenju interneta kako bi zaustavilo proteste i širenje navodno lažnih vijesti, te kako bi građane držalo u mraku.
    • Autor:
    • Ime autora
      Quantumrun Foresight
    • Može 2, 2023

    Azija i Afrika su dva kontinenta koja su doživjela najveći broj gašenja interneta od 2016. godine. Razlozi koje navode vlade za gašenje interneta često su u suprotnosti sa stvarnim događajima. Ovaj trend postavlja pitanje da li su ova politički motivirana gašenja Interneta istinski usmjerena na suzbijanje širenja lažnih informacija ili su sredstvo za suzbijanje informacija koje vlada smatra nezgodnim ili štetnim po njene interese.

    Politički cenzurisani internet kontekst

    Indija je 2018. bila zemlja s najvećim brojem isključenja interneta koje su nametnule lokalne vlasti, prema međunarodnoj neprofitnoj organizaciji Access Now. Grupa, koja se zalaže za besplatni globalni internet, izvijestila je da je Indija činila 67 posto svih isključenja interneta te godine. Indijska vlada često je opravdavala ova zatvaranja kao sredstvo za sprječavanje širenja lažnih informacija i izbjegavanje rizika od nasilja. Međutim, ova isključenja se često provode nakon što je već došlo do širenja netačnih informacija, što ih čini manje efikasnim u postizanju njihovih navedenih ciljeva.

    U Rusiji je vladina internet cenzura također bila razlog za zabrinutost. Opservatorija Monash IP (Internet Protocol) sa sjedištem u Melbourneu, koja prati internetske aktivnosti širom svijeta, izvijestila je da je brzina interneta u Rusiji usporila u noći invazije na Ukrajinu 2022. Do kraja prve sedmice napada, vlada Vladimira Putina je blokirao Facebook i Twitter, kao i strane kanale vijesti kao što su BBC Rusija, Glas Amerike i Radio Slobodna Evropa. Dopisnik o tehnologiji i politici Li Yuan upozorio je da bi sve veća ruska internet cenzura mogla rezultirati situacijom sličnom kineskom Velikom zaštitnom zidu, gdje su vanjski izvori informacija na mreži potpuno zabranjeni. Ovakav razvoj događaja postavlja pitanja o odnosu između tehnologije i politike, kao io mjeri u kojoj bi vladama trebalo dozvoliti da kontrolišu i cenzuriraju informacije dostupne njihovim građanima. 

    Ometajući uticaj

    Zabrana koju je ruska vlada uvela na glavne platforme društvenih medija duboko je uticala na preduzeća i građane zemlje. Za mnoge kompanije, platforme društvenih medija kao što je Instagram bile su ključni alati za predstavljanje njihovih proizvoda i usluga. Međutim, zabrana je otežala ovim preduzećima da dođu do potencijalnih kupaca, što je dovelo do toga da neke kompanije povuku svoje poslovanje iz Rusije. Na primjer, kada su se platforma za e-trgovinu Etsy i platni prolaz PayPal povukli iz Rusije, pojedinačni prodavci koji su se oslanjali na evropske kupce više nisu mogli poslovati.

    Uticaj zabrane na pristup internetu u Rusiji je također naveo mnoge građane da pribjegnu emigriranju u obližnje zemlje kako bi povratili pristup online uslugama. Povlačenje operatera optičkih vlakana, kao što su američki provajderi Cogent i Lumen, dovelo je do sporije internetske brzine i povećanja zagušenja, što otežava ljudima pristup informacijama i povezivanje s drugima na mreži. Ruska "digitalna gvozdena zavesa" mogla bi da završi u strogo kontrolisanom, državnom onlajn ekosistemu poput kineskog, gde vlada strogo cenzuriše knjige, filmove i muziku, a sloboda govora praktično ne postoji. 

    Što je još važnije, politički cenzurisani internet može olakšati širenje dezinformacija i propagande, jer vlade i drugi akteri mogu koristiti cenzuru da kontrolišu naraciju i manipulišu javnim mnijenjem. To može ozbiljno utjecati na društvenu stabilnost, jer može podstaći podjele i sukobe unutar društava.

    Implikacije politički cenzurisanog Interneta

    Šire implikacije politički cenzurisanog interneta mogu uključivati:

    • Službe hitne pomoći, kao što su javno zdravlje i sigurnost, na koje utiču česta isključenja, što otežava komunikaciju i ažuriranje ljudi kojima je potrebna.
    • Autokratske vlade i vojne hunte sve više koriste zamračenje interneta kako bi spriječile pobune, revolucije i građanske ratove. Slično, ovakvi zamračenja će rezultirati manjom organizacijom i koordinacijom društvenih pokreta, smanjujući sposobnost građana da izvrše promjene i zagovaraju svoja prava.
    • Ograničenje alternativnih izvora informacija kao što su nezavisni mediji, stručnjaci za pojedinačne teme i vođe misli.
    • Ograničena razmjena ideja i pristup informacijama, koji su ključni za informirano donošenje odluka i demokratske procese.
    • Stvaranje fragmentiranog interneta, smanjenje protoka i brzine ideja i informacija preko granica, što dovodi do izolovanijeg i manje globalno povezanog svijeta.
    • Proširenje digitalnog jaza ograničavanjem pristupa informacijama i mogućnostima za one koji nemaju pristup necenzurisanom internetu.
    • Ograničen pristup informacijama i resursima za obuku, sprečavajući rast i napredak radnika.
    • Potisnute informacije koje se odnose na pitanja životne sredine, ometajući napore za rješavanje i ublažavanje uticaja klimatskih promjena.

    Pitanja koja treba razmotriti

    • Kako još mislite da politički cenzurisani internet može uticati na društvo?
    • Koje su moguće tehnologije koje se mogu pojaviti da se suprotstave (ili pojačaju) internet cenzuri?

    Insight reference

    Za ovaj uvid referencirane su sljedeće popularne i institucionalne veze: