Cenzura društvenih medija: Gušenje zaštićenog i nepopularnog govora

• Autor:
• Ime autora

  Quantumrun-Foresight
• Juni 8, 2023

Od 2010-ih, platforme društvenih medija su aktivno kritikovane zbog nesposobnosti da se efikasno pozabave problemom govora mržnje. Suočili su se s optužbama da dozvoljavaju govoru mržnje da napreduje na njihovim platformama i da ne čine dovoljno da ga uklone. Međutim, čak i kada su pokušali da preduzmu akciju, poznato je da prave greške i pogrešno procenjuju sadržaj, što je dovelo do daljih kritika.

Kontekst cenzure društvenih medija

Cenzura se općenito događa kada platforma društvenih medija u koordinaciji s vladom ukine objavu, javnost počne masovno izvještavati o objavi, moderatori sadržaja pregledaju izvještaje ili se primjenjuju algoritmi. Svi ovi pristupi su se pokazali pogrešnima. Višestruki postovi aktivista, poput onih o pokretu Black Lives Matter i ratom potisnutim nacijama, stalno nestaju s društvenih mreža. 

Kako algoritmi uče iz skupa podataka, oni pojačavaju pristranosti prisutne u ovim informacijama. Bilo je slučajeva cenzure postova iz marginalizovanih zajednica vođene veštačkom inteligencijom (AI), označavajući ih da koriste svoj jezik bez uzimanja u obzir kulturnih konteksta. Osim toga, označavanje koje vodi korisnici često potiskuje pravo na nepopularan govor. U mnogim primjerima, ovo je podrazumijevalo slobodu mržnje, kao što je pokazano Facebookovim uklanjanjem Coldplayovog Freedom for Palestine nakon što su ga korisnici prijavili kao „uvredljivog“.  

Uplitanje vlade donošenjem nejasnih zakona otvara kanale za stranački i politički uticaj na društvene mreže, dodatno podrivajući zaštićeni govor. Ovi propisi otvoreno naglašavaju uklanjanja, a istovremeno dopuštaju ograničeni sudski nadzor. Kao takva, pravedna cenzura je nemoguća sa sadašnjim sistemima. Potrebno je više ljudi iz marginalizovanih zajednica u procesu donošenja odluka kako bi moderiranje sadržaja bilo pravedno. 

Ometajući uticaj 

Aktivisti za ljudska prava će vjerovatno pojačati svoje kritike cenzure društvenih medija. Pravo na slobodu govora i pristup informacijama sadržano je u mnogim međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima, a kršenje ovih sporazuma može dovesti do protesta, društvenih nemira, pa čak i međunarodne osude. Uloga aktivista za ljudska prava u zalaganju za slobodu govora je ključna za pozivanje vlada i privatnih kompanija na odgovornost za svoje postupke i osiguravanje da poštuju prava pojedinaca.

Ako su korisnici nezadovoljni politikama moderiranja sadržaja uspostavljenih platformi, mogu se prebaciti na alternative koje nude veću slobodu govora i manje cenzure. Ove platforme se u početku mogu suočiti s izazovima u pridobijanju vuče, ali vremenom mogu biti široko prihvaćene. Zauzvrat, ovaj razvoj može stvoriti tržište za manje platforme koje mogu pružiti veću transparentnost u načinu na koji koriste algoritme.

Kako bi ublažili kritike, postojeće platforme društvenih medija mogu promijeniti svoje procese moderiranja sadržaja. Može se očekivati ​​uvođenje javnih ploča, koje mogu pomoći u izgradnji povjerenja između korisnika i kompanija društvenih medija, te osigurati da politike moderiranja sadržaja budu poštene, dosljedne i transparentne. Veća transparentnost također može stvoriti otvorenije i inkluzivnije digitalno okruženje u kojem pojedinci mogu slobodno izražavati svoja mišljenja i ideje bez straha od cenzure ili odmazde.

Implikacije cenzure društvenih medija

Šire implikacije cenzure društvenih medija mogu uključivati:

• Stvaranje nezavisnih sudova u kojima se korisnici mogu žaliti na odluke o uklanjanju sadržaja.
• Poziva na više obuke algoritama koji koriste različite skupove podataka i jezike.
• Cenzura otežava malim preduzećima da dođu do ciljane publike, što rezultira gubitkom prihoda.
• Stvaranje eho komora, gdje ljudi konzumiraju samo sadržaj koji je u skladu s njihovim uvjerenjima. Ovaj trend bi mogao dodatno polarizirati političke stavove i otežati ljudima da se uključe u konstruktivni politički diskurs.
• Cenzura društvenih medija mogla bi imati pozitivan utjecaj na rješavanje problema dezinformacija i dezinformacija. Međutim, cenzura bi također mogla dovesti do potiskivanja činjeničnih informacija koje su u suprotnosti sa službenim narativom. Ovakav razvoj događaja mogao bi dovesti do nedostatka povjerenja u medije i druge institucije.
• Cenzura proširuje digitalni jaz i ograničava pristup informacijama za marginalizovane zajednice.
• Razvoj novih tehnologija koje mogu zaobići cenzuru, što bi moglo dodatno poboljšati digitalnu privatnost i sigurnost.
• Cenzura otežava aktivistima da organizuju proteste i pokrete na mreži, što bi moglo ograničiti uticaj društvenog aktivizma.
• Povećani broj tužbi protiv organizacija i pojedinaca zbog njihovih postova na društvenim mrežama.

Pitanja koja treba razmotriti

• Kako mislite da se moderiranje sadržaja može poboljšati?
• Hoćemo li ikada riješiti problem cenzure društvenih mreža?