Quantumrun

KREDIT ZA SLIKU: Quantumrun

Kako će generacija Z promijeniti svijet: Budućnost ljudske populacije P3

David Tal, izdavač, futurist
@DavidTalWrites
LinkedIn

Uto, 09 - 15:2020

Razgovor o stogodišnjicama je težak. Od 2016. godine još uvijek se rađaju, a još su premladi da bi u potpunosti formirali svoje društvene, ekonomske i političke perspektive. Ali koristeći osnovne tehnike predviđanja, imamo ideju o svijetu u koji će Centennials uskoro prerasti.

To je svijet koji će preoblikovati historiju i promijeniti ono što znači biti čovjek. I kao što ćete uskoro vidjeti, Centennials će postati savršena generacija koja će voditi čovječanstvo u ovo novo doba.

Centennials: Poduzetnička generacija

Rođeni između ~2000. i 2020. godine i pretežno djeca od Gen Xers, današnji stogodišnji tinejdžeri će uskoro postati najveća svjetska generacijska kohorta. Oni već predstavljaju 25.9 posto američke populacije (2016.), 1.3 milijarde širom svijeta; i do trenutka kada se njihova kohorta završi do 2020. godine, oni će predstavljati između 1.6 do 2 milijarde ljudi širom svijeta.

Oni su opisani kao prvi pravi digitalni domoroci jer nikada nisu poznavali svijet bez interneta. Kao što ćemo sada razgovarati, njihova cijela budućnost (čak i njihov mozak) se povezuje da se prilagode sve povezanijem i složenijem svijetu. Ova generacija je pametnija, zrelija, poduzetnija i ima pojačan nagon da pozitivno utiče na svijet. Ali šta je podstaklo ovu prirodnu sklonost da postanete dobro vaspitani ljudi?

Događaji koji su oblikovali Centennial razmišljanje

Za razliku od generacije X i milenijalaca prije njih, stogodišnjici (od 2016.) tek treba da dožive jedinstveni veliki događaj koji je fundamentalno promijenio svijet, barem tokom godina njihovog formiranja između 10 i 20 godina. Većina je bila premlada da bi razumjela ili čak nije ni rođena tokom događaja od 9. rujna, ratova u Afganistanu i Iraku, sve do Arapskog proljeća 11. godine.

Međutim, iako geopolitika možda nije igrala veliku ulogu u njihovoj psihi, uvid u efekte finansijske krize 2008-9. na njihove roditelje bio je prvi pravi šok za njihov sistem. Dijeljenje poteškoća kroz koje su članovi njihovih porodica morali proći naučilo ih je ranim lekcijama poniznosti, a ujedno ih je naučilo da tradicionalno zaposlenje nije sigurna garancija finansijske sigurnosti. Zato 61 posto američkih stogodišnjica su motivisani da postanu preduzetnici, a ne zaposleni.

U međuvremenu, kada su u pitanju socijalna pitanja, stogodišnjice odrastaju u zaista progresivnim vremenima jer se odnosi na sve veću legalizaciju homoseksualnih brakova, porast ekstremne političke korektnosti, povećanje svijesti o policijskoj brutalnosti, itd. Za stogodišnjice rođene u Sjevernoj Americi i U Evropi, mnogi odrastaju s daleko prihvatljivijim gledištima o LGBTQ pravima, uz daleko veću osjetljivost na pitanja rodne ravnopravnosti i rasnih odnosa, pa čak i nijansiraniji pogled na dekriminalizaciju droga. u međuvremenu, 50 posto više stogodišnjica se identifikuje kao multikulturalno nego mladi 2000.

Što se tiče očiglednijeg faktora koji je oblikovao stogodišnja razmišljanja – Interneta – stogodišnjici imaju iznenađujuće opušten pogled na njega od milenijalaca. Dok je mreža predstavljala radikalno novu i sjajnu igračku koju su milenijalci mogli opsjednuti tokom svojih 20-ih, već stogodišnjica, mreža se ne razlikuje od zraka koji udišemo ili vode koju pijemo, od vitalnog značaja za preživljavanje, ali ne i nečega što oni doživljavaju kao promjenu u igri. . U stvari, Centennial pristup internetu se normalizirao do te mjere da 77 posto mladih od 12 do 17 godina sada posjeduje mobilni telefon (2015).

Internet je tako prirodan dio njih da je čak oblikovalo njihovo razmišljanje na neurološkom nivou. Naučnici su otkrili da je uticaj odrastanja uz internet značajno smanjio raspon pažnje mladih danas na 8 sekundi, u poređenju sa 12 sekundi 2000. Štaviše, stogodišnji mozgovi su jednostavno drugačiji. Njihovi umovi postaju manje sposobni da istražuju složene teme i pamte velike količine podataka (tj. osobine u kojima su računari bolji), dok postaju daleko vještiji u prebacivanju između mnogih različitih tema i aktivnosti i razmišljaju nelinearno (tj. osobine povezane s apstraktnim mišljenjem koje sa kojima se računari trenutno bore).

Konačno, budući da se stogodišnjice još uvijek rađaju do 2020. godine, na njihovu sadašnju i buduću mladost također će snažno utjecati nadolazeće izdanje autonomnih vozila i uređaja za virtuelnu i proširenu stvarnost (VR/AR) na masovnom tržištu.

Na primjer, zahvaljujući autonomnim vozilima, Centennials će biti prva moderna generacija koja više neće morati da uči kako voziti. Štaviše, ovi autonomni vozači će predstavljati novi nivo nezavisnosti i slobode, što znači da Centennials više neće zavisiti od svojih roditelja ili starije braće i sestara da ih voze. Saznajte više u našoj Budućnost transporta serija.

Što se tiče VR i AR uređaja, to ćemo istražiti pri kraju ovog poglavlja.

Stogodišnji sistem vjerovanja

Kada su u pitanju vrijednosti, stogodišnjice su urođeno liberalne kada su u pitanju društvena pitanja, kao što je gore navedeno. Ali mnoge bi moglo iznenaditi saznanje da je na neki način ova generacija također iznenađujuće konzervativna i dobro se ponaša u poređenju s milenijalcima i generacijom X kada su bili mladi. Bijenale Istraživanje sistema za nadzor rizičnog ponašanja mladih koju su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti proveli na mladima u SAD-u otkrili su da su u poređenju sa mladima 1991. godine, današnji tinejdžeri:

43 posto manje vjerovatno da će pušiti;
34 posto manje vjerovatno da će piti i 19 posto manje vjerovatno da će ikada probati alkohol; kao i
45 posto manje šanse da će imati seks prije 13. godine.

Ova posljednja tačka je također doprinijela padu tinejdžerskih trudnoća od 56 posto u odnosu na 1991. Drugi nalazi su otkrili da je manje vjerovatno da će se stogodišnjice svađati u školi, češće nositi pojaseve (92 posto) i veoma su zabrinute o našem kolektivnom uticaju na životnu sredinu (76 procenata). Loša strana ove generacije je što su sve sklonije gojaznosti.

Sve u svemu, ova tendencija nesklonosti riziku dovela je do novog saznanja o ovoj generaciji: tamo gdje se milenijalci često percipiraju kao optimisti, stogodišnjaci su realisti. Kao što je ranije pomenuto, odrasli su gledajući kako se njihove porodice bore da se oporave od finansijske krize 2008-9. Djelomično kao rezultat toga, stogodišnjice imaju daleko manje vere u američkom snu (i slično) nego prethodne generacije. Iz ovog realizma, stogodišnjice su vođene većim osjećajem nezavisnosti i samousmjeravanja, osobinama koje igraju u njihovoj sklonosti ka poduzetništvu.

Još jedna stogodišnja vrijednost koja bi nekim čitaocima mogla izgledati kao osvježavajuća je njihova preferencija za ličnu interakciju u odnosu na digitalnu komunikaciju. Opet, budući da odrastaju tako uronjeni u digitalni svijet, stvarni život im se čini osvježavajuće novim (opet, preokret milenijumske perspektive). S obzirom na ovu sklonost, zanimljivo je vidjeti da rana istraživanja ove generacije pokazuju da:

66 posto kaže da više voli da se lično poveže sa prijateljima;
43 posto preferira kupovinu u tradicionalnim prodavnicama od cigle i maltera; u poređenju sa
38 posto radije kupuje online.

Relativno nedavni stogodišnji razvoj je njihova rastuća svijest o svom digitalnom otisku. Vjerovatno kao odgovor na Snowdenova otkrića, stogodišnjice su pokazale izrazito prihvaćanje i sklonost anonimnim i efemernim komunikacijskim uslugama, poput Snapchata, kao i averziju prema fotografisanju u kompromitirajućim situacijama. Čini se da privatnost i anonimnost postaju osnovne vrijednosti ove 'digitalne generacije' kako sazrijevaju u mlade odrasle osobe.

Finansijska budućnost Centennials-a i njihov ekonomski uticaj

Budući da je većina stogodišnjica još uvijek premlada da bi uopće ušla na tržište rada, teško je predvidjeti njihov puni utjecaj na svjetsku ekonomiju. S tim u vezi, možemo zaključiti sljedeće:

Prvo, stogodišnjice će početi da ulaze na tržište rada u značajnom broju sredinom 2020-ih i ući će u svoje glavne godine generisanja prihoda do 2030-ih. To znači da će doprinos privredi zasnovan na potrošnji stogodišnjica postati značajan tek nakon 2025. Do tada će njihova vrijednost u velikoj mjeri biti ograničena na maloprodaje jeftine robe široke potrošnje, a oni imaju samo indirektan uticaj na ukupnu potrošnju domaćinstava utječući na odluke o kupovini. njihovih roditelja iz generacije X.

Međutim, čak i nakon 2025. godine, ekonomski uticaj stogodišnjice može i dalje biti slabiji još neko vrijeme. Kao što je diskutovano u našoj Budućnost rada serije, 47 posto današnjih poslova je ranjivo na automatizaciju mašina/računara u narednih nekoliko decenija. To znači da kako se ukupna svjetska populacija povećava, ukupan broj dostupnih poslova će se smanjiti. A s obzirom da je milenijumska generacija jednake veličine i relativno jednake digitalne tečnosti kao stogodišnjaci, sutrašnje preostale poslove vjerovatno će zauzeti milenijalci sa svojim decenijama dužim rasponom godina aktivnog zaposlenja i iskustva.

Posljednji faktor koji ćemo spomenuti je da stogodišnjici imaju jaku tendenciju da budu štedljivi sa svojim novcem. 57 posto radije štedio nego trošio. Ako se ova osobina prenese u stogodišnju odraslu dob, mogla bi imati prigušujući (iako stabilizirajući) utjecaj na ekonomiju između 2030. i 2050. godine.

S obzirom na sve ove faktore, možda je lako u potpunosti otpisati stogodišnjice, ali kao što ćete vidjeti u nastavku, oni bi mogli biti ključ za spas naše buduće ekonomije.

Kada Centennials preuzme politiku

Slično kao i milenijalci prije njih, veličina stogodišnje kohorte kao labavo definiranog glasačkog bloka (do dvije milijarde jakih do 2020.) znači da će imati ogroman utjecaj na buduće izbore i politiku općenito. Njihove snažne socijalno liberalne tendencije će ih također vidjeti da snažno podržavaju jednaka prava za sve manjine, kao i liberalnu politiku prema zakonima o imigraciji i univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti.

Nažalost, ovaj ogroman politički uticaj neće se osjetiti do ~2038. godine kada će svi stogodišnjici postati dovoljno stari za glasanje. Pa čak i tada, ovaj uticaj neće biti shvaćen ozbiljno do 2050-ih, kada većina stogodišnjica sazre dovoljno da redovno i inteligentno glasa. Do tada će svijetom upravljati veliko partnerstvo generacije X i milenijalaca.

Budući izazovi u kojima će Centennials pokazati liderstvo

Kao što je ranije nagovešteno, stogodišnjice će se sve više naći na čelu masovnog restrukturiranja svjetske ekonomije. Ovo će predstavljati istinski istorijski izazov za koji će stogodišnjice biti jedinstveno prikladne za rješavanje.

Taj izazov će biti masovna automatizacija poslova. Kao što je u potpunosti objašnjeno u našoj seriji Budućnost posla, važno je razumjeti da roboti ne dolaze da preuzmu naše poslove, oni dolaze da preuzmu (automatiziraju) rutinske zadatke. Operateri centrala, činovnici datoteka, daktilografi, agenti za prodaju karata - kad god uvedemo novu tehnologiju, monotoni, ponavljajući zadaci koji uključuju osnovnu logiku i koordinaciju ruku i očiju padaju na stranu.

Vremenom će ovaj proces eliminisati čitave profesije ili će samo smanjiti ukupan broj radnika potrebnih za izvođenje projekta. I dok ovaj remetilački proces mašina koje zamjenjuju ljudski rad postoji od početka industrijske revolucije, ono što je ovaj put drugačije je tempo i razmjer ovog poremećaja, posebno sredinom 2030-ih. Bilo da se radi o plavom ili bijelom ovratniku, gotovo svi poslovi su na licu mjesta.

U početku, trend automatizacije će predstavljati blagodat za rukovodioce, kompanije i vlasnike kapitala, jer će njihov udio u profitu kompanije rasti zahvaljujući njihovoj mehaniziranoj radnoj snazi (znate, umjesto da se navedeni profit dijele kao plate zaposlenima). Ali kako sve više industrija i preduzeća vrši ovu tranziciju, uznemirujuća stvarnost će početi da buja ispod površine: ko će tačno platiti proizvode i usluge koje ove kompanije proizvode kada je većina stanovništva primorana da ostane nezaposlena? Savjet: Nisu roboti.

Ovaj scenario je onaj protiv kojeg će stogodišnjice aktivno raditi. S obzirom na njihovu prirodnu udobnost s tehnologijom, visoku stopu obrazovanja (slično kao milenijalci), njihovu ogromnu sklonost poduzetništvu i njihov inhibiran ulazak na tradicionalno tržište rada zbog sve manje potražnje za radnom snagom, stogodišnjaci neće imati izbora nego pokrenuti vlastiti posao. en masse.

Ova eksplozija kreativne, poduzetničke aktivnosti (vjerovatno podržana/finansirana od strane budućih vlada) bez sumnje će rezultirati nizom novih tehnoloških i naučnih inovacija, novim profesijama, čak i potpuno novim industrijama. Ali ostaje nejasno da li će ovaj stogodišnji talas pokretanja na kraju stvoriti stotine miliona novih radnih mesta potrebnih u profitnom i neprofitnom sektoru za podršku svima onima koji su gurnuti u nezaposlenost.

Uspjeh (ili nedostatak) ovog stogodišnjeg startap vala će dijelom odrediti kada/ako svjetske vlade počnu uvoditi pionirsku ekonomsku politiku: Univerzalni osnovni prihod (UBI). Detaljno objašnjeno u našoj seriji Budućnost rada, UBI je prihod koji se dodjeljuje svim građanima (bogatim i siromašnim) pojedinačno i bezuslovno, odnosno bez imovinskog cenzusa ili uslova rada. Vlada vam daje besplatan novac svakog mjeseca, poput starosne penzije, ali za sve.

UBI će riješiti problem ljudi koji nemaju dovoljno novca za život zbog nedostatka posla, a također će riješiti i veći ekonomski problem tako što će ljudima dati dovoljno novca da kupuju stvari i održavaju ekonomiju zasnovanu na potrošačima da bruji. I kao što ste pretpostavili, stogodišnjice će biti prva generacija koja je odrasla u ekonomskom sistemu koji podržava UBI. Da li će to uticati na njih na pozitivan ili negativan način, moraćemo da sačekamo i vidimo.

Postoje još dvije velike inovacije/trenda u kojima će stogodišnjice pokazati vodstvo.

Prvi je VR i AR. Detaljnije objašnjeno u našoj Budućnost interneta serija, VR koristi tehnologiju da zamijeni stvarni svijet simuliranim svijetom (kliknite za video primjer), dok AR digitalno modificira ili poboljšava vašu percepciju stvarnog svijeta (kliknite za video primjer). Jednostavno rečeno, VR i AR će biti za stogodišnjice, ono što je internet bio milenijalcima. I dok su milenijalci možda ti koji će u početku izmisliti ove tehnologije, stogodišnjice će je učiniti svojom i razviti ih do svog punog potencijala.

Konačno, posljednja stvar na koju ćemo se dotaknuti je ljudski genetski inženjering i augmentacija. Do trenutka kada stogodišnjice uđu u svoje kasne 30-te i 40-te, zdravstvena industrija će moći izliječiti bilo koju genetsku bolest (prije i poslije rođenja) i izliječiti većinu fizičkih ozljeda. (Saznajte više u našoj Budućnost zdravlja serija.) Ali tehnologija koju ćemo koristiti da izliječimo ljudsko tijelo također će se koristiti za njegovo poboljšanje, bilo da se radi o podešavanju vaših gena ili instaliranju kompjutera u vaš mozak. (Saznajte više u našoj Budućnost ljudske evolucije serija.)

Kako će stogodišnjice odlučiti da iskoriste ovaj kvantni skok u zdravstvenoj zaštiti i biološkom majstorstvu? Možemo li iskreno očekivati da će ga koristiti samo ostati zdrav? Ne bi li ga većina njih koristila za produženi životni vijek? Ne bi li neki odlučili da postanu nadljudi? A ako krenu ovim iskoracima, zar ne bi željeli pružiti iste pogodnosti svojoj budućoj djeci, odnosno dizajnerskim bebama?

Centennial pogled na svet

Centennials će biti prva generacija koja će znati više o fundamentalno novoj tehnologiji – internetu – od svojih roditelja (Gen Xers). Ali oni će također biti prva generacija rođena u:

Svijetu kojem možda neće trebati sve (re: manje poslova u budućnosti);
Svijet izobilja u kojem bi mogli raditi manje da bi preživjeli nego što je to radila bilo koja generacija vekovima;
Svijet u kojem se stvarno i digitalno spajaju u jednu potpuno novu stvarnost; i
Svijet u kojem će granice ljudskog tijela po prvi put postati promjenjive zahvaljujući majstorstvu nauke.

Sve u svemu, stogodišnjice nisu rođene ni u jednom starom periodu; oni će sazreti u vreme koje će redefinisati ljudsku istoriju. Ali od 2016. godine još uvijek su mladi i još uvijek nemaju pojma kakav ih svijet čeka. … Sad kad razmišljam o tome, možda bi trebalo da sačekamo deceniju ili dve pre nego što im dozvolimo da ovo pročitaju.