Pasivni prihod: Uspon kulture žurke

• Autor:
• Ime autora

  Quantumrun Foresight
• Juli 17, 2023

Insight highlights

Uspon kulture druženja, pretežno vođen mlađim generacijama koje nastoje nadoknaditi ekonomsku nestabilnost i postići ravnotežu između poslovnog i privatnog života, doveo je do značajnih promjena u kulturi rada i ličnih finansija. Ova promjena preoblikuje tržište rada, stimulira tehnološki razvoj, mijenja obrasce potrošnje i utiče na politički i obrazovni pejzaž. Međutim, to izaziva zabrinutost zbog nesigurnosti posla, socijalne izolacije, nejednakosti u prihodima i potencijala izgaranja zbog prekomjernog rada.

Kontekst pasivnog prihoda

Čini se da uspon kulture žurki opstaje i izvan oseke i oseke ekonomskih ciklusa. Iako ga neki percipiraju kao trend koji je dobio zamah tokom pandemije COVID-19 i vjerovatno će nestati kako se ekonomija stabilizuje, mlađe generacije na stabilnost gledaju sa skepticizmom. Za njih je svijet inherentno globalno nepredvidiv, a tradicionalne metode izgledaju manje pouzdane. 

Njihova opreznost prema konvencionalnim nacrtima rada podstiče rast ekonomije svirki i sporedne gužve. Oni žude za ravnotežom između poslovnog i privatnog života i slobodom koja često nedostaje tradicionalnim poslovima. Uprkos povećanju broja radnih mjesta, njihovi prihodi ne mogu nadoknaditi troškove i dugove nagomilane tokom pandemije. Stoga, žurka sa strane postaje neophodnost da se uhvati u koštac s inflatornim pritiscima. 

Prema istraživanju tržišta finansijskih usluga LendingTree, 44 procenta Amerikanaca uspostavilo je žurke tokom skoka inflacije, što je povećanje od 13 procenata u odnosu na 2020. Gen-Z predvodi ovaj trend, sa 62 procenta koji pokreće sporedne nastupe kako bi uravnotežili svoje finansije. Istraživanje također otkriva da je 43 posto zahtijevalo pomoćna sredstva kako bi zadovoljilo svoje osnovne potrebe, a oko 70 posto izražava zabrinutost za svoje financijsko blagostanje bez dodatne gužve.

Pandemija je možda ubrzala usvajanje načina razmišljanja sa strane. Ipak, za mnoge Gen-Z i milenijale to samo predstavlja priliku. Mladi radnici su spremniji da izazovu svoje poslodavce i ne žele da tolerišu narušeni društveni ugovor prethodnih generacija. 

Ometajući uticaj

Usputna gužva ili kultura pasivnog prihoda imale su transformativne dugoročne utjecaje na lične finansije i kulturu rada. Prije svega, promijenio je odnos ljudi prema novcu. Tradicionalni model rada sa punim radnim vremenom i oslanjanja na jedan izvor prihoda zamjenjuje se raznovrsnijom, otpornijom strukturom prihoda. 

Sigurnost koju nudi više izvora prihoda omogućava pojedincima da efikasnije prebrode finansijske krize. Takođe stvara mogućnost za povećanu finansijsku nezavisnost, omogućavajući pojedincima da više investiraju, štede više i potencijalno se penzionišu ranije. Osim toga, rast sporednih gužvi može doprinijeti živahnijoj, dinamičnijoj ekonomiji jer pojedinci pokreću nove poslovne poduhvate i inoviraju na načine na koje možda nemaju u tradicionalnom kontekstu zapošljavanja.

Međutim, kultura sa strane može dovesti do prekomjernog rada i povećanog stresa. Kako ljudi nastoje upravljati svojim redovnim poslovima uz stvaranje i održavanje dodatnih izvora prihoda, mogu raditi duže, što bi moglo dovesti do izgaranja. 

Ova kultura bi također mogla odražavati i pogoršati nejednakost prihoda. Oni koji imaju resurse, vrijeme i vještine da započnu sporedne gužve mogli bi dodatno povećati svoje bogatstvo, dok bi oni kojima nedostaju takvi resursi mogli imati poteškoća da održe korak. Uz to, rast ekonomije koncerata pokrenuo je važna pitanja o pravima i zaštiti radnika, budući da mnoge sporedne gužve ne nude iste prednosti kao tradicionalno zapošljavanje.

Implikacije pasivnog prihoda

Šire implikacije pasivnog prihoda mogu uključivati: 

• Preoblikovanje tržišta rada. Tradicionalni poslovi s punim radnim vremenom mogu postati manje rasprostranjeni jer se sve više ljudi odlučuje za fleksibilnost i kontrolu nad svojim radom što dovodi do ukupnog smanjenja potražnje za 9-5 poslova.
• Povećana nesigurnost posla, jer se ljudi mogu boriti da održe dosljedan tok prihoda i nemaju zaštitu kao što su zdravstvena zaštita i planovi za penzionisanje.
• Porast društvene izolacije kao tradicionalno radno mjesto često pruža socijalnu interakciju, što može nedostajati onima koji rade samostalno.
• Povećana potrošnja u sektorima koji zadovoljavaju potrebe i želje onih sa dodatnim raspoloživim prihodima.
• Razvoj tehnologija koje podržavaju sporedne gužve, uključujući platforme koje povezuju freelancere s potencijalnim klijentima, aplikacije koje pomažu u upravljanju višestrukim tokovima prihoda ili tehnologije koje olakšavaju rad na daljinu.
• Radnici se odlučuju za život u jeftinijim područjima, što utiče na urbanu i ruralnu demografiju.
• Povećana potražnja za propisima koji štite radnike u gig ekonomiji, utičući na političku debatu i politiku.
• Povećanje potražnje za obrazovnim programima koji podučavaju poslovne vještine može dovesti do šireg kulturnog naglaska na poduzetništvu.

Pitanja koja treba razmotriti

• Ako imate sa strane, šta vas je motivisalo da ih imate?
• Kako radnici mogu uravnotežiti pasivni prihod i sigurnost posla?