Quantumrun

KREDIT ZA SLIKE: Quantumrun

Kako će generacija Z promijeniti svijet: budućnost ljudske populacije P3

David Tal, izdavač, futurist
@DavidTalPiše
LinkedIn

Uto, 09 / 15 / 2020 - 04: 29

Teško je govoriti o stogodišnjici. Od 2016. godine oni se tek rađaju, a još uvijek su premladi da bi u potpunosti formirali svoje društvene, ekonomske i političke perspektive. Ali koristeći osnovne tehnike predviđanja, imamo predodžbu o svijetu u koji će Centennials uskoro izrasti.

To je svijet koji će preoblikovati povijest i promijeniti ono što znači biti čovjek. I kao što ćete vidjeti, Centennials će postati savršena generacija koja će povesti čovječanstvo u ovo novo doba.

Centennials: Generacija poduzetnika

Rođeni između ~2000. i 2020., pretežno djeca Gen Xers, današnji stogodišnji tinejdžeri uskoro će postati najveća svjetska generacijska kohorta. Oni već predstavljaju 25.9 posto stanovništva SAD-a (2016.), 1.3 milijarde diljem svijeta; i do trenutka kada njihova kohorta završi do 2020., oni će predstavljati između 1.6 do 2 milijarde ljudi diljem svijeta.

Opisuju se kao prvi pravi digitalni urođenici budući da nikad nisu upoznali svijet bez interneta. Kao što ćemo raspravljati, njihova cijela budućnost (čak i njihovi mozgovi) je povezana da se prilagodi sve povezanijem i složenijem svijetu. Ova generacija je pametnija, zrelija, poduzetnija i ima pojačan nagon da pozitivno utječe na svijet. Ali što je potaknulo tu prirodnu sklonost da postanu dobro ponašani ljudi?

Događaji koji su oblikovali razmišljanje o Stoljetnici

Za razliku od Gen X-a i milenijalaca prije njih, stogodišnjaci (od 2016.) tek trebaju doživjeti jedan jedini veliki događaj koji je iz temelja promijenio svijet, barem tijekom njihovih formativnih godina između 10. i 20. godine. Većina je bila premlada da bi razumjela ili se uopće nije rodila tijekom događaja 9. rujna, ratova u Afganistanu i Iraku, sve do Arapskog proljeća 11.

Međutim, iako geopolitika možda nije igrala veliku ulogu u njihovoj psihi, uvid u učinak financijske krize 2008-9 na njihove roditelje bio je prvi pravi šok za njihov sustav. Sudjelovanje u teškoćama kroz koje su prolazili članovi njihove obitelji naučilo ih je prve lekcije o poniznosti, dok ih je također naučilo da tradicionalno zaposlenje nije sigurno jamstvo financijske sigurnosti. Iz tog razloga 61 posto američkih stogodišnjica motivirani su da postanu poduzetnici, a ne zaposlenici.

U međuvremenu, kada je riječ o društvenim pitanjima, stogodišnjice odrastaju u istinski progresivnim vremenima jer se odnose na sve veću legalizaciju homoseksualnih brakova, porast ekstremne političke korektnosti, povećanje svijesti o policijskoj brutalnosti itd. Za stogodišnjice rođene u Sjevernoj Americi i U Europi, mnogi odrastaju s daleko prihvatljivijim pogledima na LGBTQ prava, zajedno s daleko većom osjetljivošću na pitanja rodne ravnopravnosti i rasnih odnosa, pa čak i nijansiranijim pogledom na dekriminalizaciju droga. U međuvremenu, 50 posto više stogodišnjica se identificira kao multikulturalno nego mladih 2000.

S obzirom na očitiji čimbenik koji je utjecao na razmišljanje o stoljećima – internet – stogodišnjaci imaju iznenađujuće labav stav prema njemu od milenijalaca. Dok je web predstavljao radikalno novu i sjajnu igračku za milenijalce kojima su bili opsjednuti tijekom svojih 20-ih, za stogodišnjake se web ne razlikuje od zraka koji udišemo ili vode koju pijemo, vitalnog za preživljavanje, ali nije nešto što oni doživljavaju kao nešto što mijenja igru . Zapravo, stogodišnji pristup webu normalizirao se do te mjere da 77 posto djece u dobi od 12 do 17 godina sada posjeduje mobitel (2015).

Internet je toliko prirodno dio njih da je čak oblikovao njihovo razmišljanje na neurološkoj razini. Znanstvenici su otkrili da je utjecaj odrastanja uz web značajno smanjio raspon pozornosti današnjih mladih na 8 sekundi, u usporedbi s 12 sekundi 2000. godine. Štoviše, stoljetni mozgovi jednostavno su drugačiji. Njihovi umovi postaju manje sposobni istraživati složene teme i pamtiti velike količine podataka (tj. osobine u kojima su računala bolja), dok postaju daleko vještiji u prebacivanju između mnogih različitih tema i aktivnosti i razmišljanju nelinearno (tj. osobine povezane s apstraktnim mišljenjem koje računala se trenutno bore).

Konačno, budući da se stogodišnjaci rađaju do 2020., na njihovu sadašnju i buduću mladež također će snažno utjecati nadolazeće izdanje autonomnih vozila i uređaja virtualne i proširene stvarnosti (VR/AR) za masovno tržište.

Na primjer, zahvaljujući autonomnim vozilima, Centennials će biti prva moderna generacija koja više neće morati učiti voziti. Štoviše, ti će autonomni vozači predstavljati novu razinu neovisnosti i slobode, što znači da Centennials više neće ovisiti o svojim roditeljima ili starijoj braći i sestrama da ih voze uokolo. Saznajte više u našem Budućnost prometa Serija.

Što se tiče VR i AR uređaja, to ćemo istražiti pri kraju ovog poglavlja.

Stogodišnji sustav vjerovanja

Kada je riječ o vrijednostima, stogodišnjaci su urođeno liberalni kada su u pitanju društvena pitanja, kao što je gore navedeno. No mnoge bi moglo iznenaditi saznanje da je na neki način ova generacija također iznenađujuće konzervativna i dobrog ponašanja u usporedbi s milenijalcima i Generacijom X kad su bili mladi. Bijenale Istraživanje sustava nadzora rizičnog ponašanja mladih provedeno na američkoj omladini od strane američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti otkrilo je da su u usporedbi s mladima iz 1991. današnji tinejdžeri:

43 posto manje vjerojatno da će pušiti;
34 posto manja vjerojatnost da će prekomjerno piti i 19 posto manja vjerojatnost da su ikada probali alkohol; kao i
45 posto manja vjerojatnost da će imati spolne odnose prije 13. godine.

Ta posljednja točka također je pridonijela padu od 56 posto u tinejdžerskim trudnoćama zabilježenim danas u usporedbi s 1991. Druga su otkrića otkrila da se stogodišnjaci manje upuštaju u tučnjave u školi, češće vežu sigurnosne pojaseve (92 posto) i da su vrlo zabrinuti o našem zajedničkom utjecaju na okoliš (76 posto). Loša strana ove generacije je što su sve skloniji pretilosti.

Općenito, ova tendencija nesklonosti riziku dovela je do nove spoznaje o ovoj generaciji: dok se milenijalci često doživljavaju kao optimisti, stogodišnjaci su realisti. Kao što je ranije spomenuto, odrasli su gledajući kako se njihove obitelji bore za oporavak od financijske krize 2008-9. Djelomično kao rezultat, stogodišnjice su daleko manje vjere u američkom snu (i slično) od prethodnih generacija. Iz ovog realizma, stogodišnjaci su vođeni većim osjećajem neovisnosti i samousmjeravanja, osobinama koje igraju ulogu u njihovoj sklonosti prema poduzetništvu.

Još jedna stoljetna vrijednost koja bi nekim čitateljima mogla djelovati kao osvježenje je njihova sklonost osobnoj interakciji u odnosu na digitalnu komunikaciju. Opet, budući da odrastaju toliko uronjeni u digitalni svijet, stvarni život im se čini osvježavajuće novim (opet, obrat tisućljetne perspektive). S obzirom na ovu preferenciju, zanimljivo je vidjeti da rana istraživanja ove generacije pokazuju da:

66 posto kaže da se radije povezuju s prijateljima osobno;
43 posto radije kupuje u tradicionalnim trgovinama; u usporedbi sa
38 posto radije kupuje online.

Relativno nedavni stogodišnji razvoj je njihova sve veća svijest o svom digitalnom tragu. Vjerojatno kao odgovor na Snowdenova otkrića, stogodišnjice su pokazale izrazito prihvaćanje i sklonost anonimnim i kratkotrajnim komunikacijskim uslugama, poput Snapchata, kao i averziju prema fotografiranju u kompromitirajućim situacijama. Čini se da privatnost i anonimnost postaju temeljne vrijednosti ove 'digitalne generacije' dok sazrijevaju u mlade odrasle osobe.

Financijska budućnost stogodišnjica i njihov ekonomski učinak

Budući da je većina stogodišnjaka još uvijek premlada da bi uopće ušla na tržište rada, teško je predvidjeti njihov puni utjecaj na svjetsko gospodarstvo. Iz tog razloga možemo zaključiti sljedeće:

Prvo, stogodišnjaci će početi ulaziti na tržište rada u znatnom broju sredinom 2020-ih i ući će u godine najvećeg dohotka do 2030-ih. To znači da će doprinos stogodišnjica gospodarstvu temeljen na potrošnji postati značajan tek nakon 2025. Do tada će njihova vrijednost uglavnom biti ograničena na trgovce jeftinom robom široke potrošnje, a imaju samo neizravan utjecaj na ukupnu potrošnju kućanstva utječući na odluke o kupnji njihovih roditelja generacije X.

Uz to, čak i nakon 2025., ekonomski učinak stogodišnjica mogao bi biti zaustavljen još neko vrijeme. Kao što je objašnjeno u našem Budućnost rada serije, 47 posto današnjih poslova osjetljivo je na automatizaciju strojeva/računala u sljedećih nekoliko desetljeća. To znači da će se s povećanjem ukupne svjetske populacije ukupan broj radnih mjesta smanjivati. A budući da je milenijalna generacija jednake veličine i relativno jednake digitalne fluentnosti kao stogodišnjaci, preostala radna mjesta sutrašnjice vjerojatno će zauzeti milenijalci sa svojim desetljećima dužim stažom godina aktivnog zaposlenja i iskustvom.

Posljednji faktor koji ćemo spomenuti je da stogodišnjaci imaju snažnu tendenciju štedljivosti s novcem. 57 posto radije štedi nego troši. Ako se ova osobina prenese u stogodišnju odraslu dob, mogla bi imati prigušujući (iako stabilizirajući) učinak na gospodarstvo između 2030. i 2050. godine.

Uzimajući u obzir sve ove čimbenike, možda će biti lako u potpunosti otpisati stogodišnjice, ali kao što ćete vidjeti u nastavku, one bi mogle biti ključ spašavanja našeg budućeg gospodarstva.

Kad Centennials preuzme politiku

Slično milenijalcima prije njih, veličina stogodišnje kohorte kao labavo definiranog glasačkog bloka (do dvije milijarde ljudi do 2020.) znači da će oni imati golem utjecaj na buduće izbore i politiku općenito. Njihove snažne socijalno liberalne tendencije također će ih vidjeti kako snažno podupiru jednaka prava za sve manjine, kao i liberalnu politiku prema imigracijskim zakonima i univerzalnoj zdravstvenoj skrbi.

Nažalost, ovaj golemi politički utjecaj neće se osjetiti sve do ~2038. kada će sve stogodišnjice postati dovoljno stare da glasaju. Čak i tada, ovaj utjecaj neće biti shvaćen ozbiljno sve do 2050-ih, kada većina stogodišnjaka bude dovoljno zrela da glasa redovito i inteligentno. Do tada, svijetom će upravljati veliko partnerstvo generacije X i milenijalaca.

Budući izazovi u kojima će Centennials pokazati vodstvo

Kao što je ranije nagoviješteno, stogodišnjaci će se sve više nalaziti na čelu masovnog restrukturiranja svjetskog gospodarstva. To će predstavljati istinski povijesni izazov za koji će stogodišnjica biti jedinstveno prikladna za rješavanje.

Taj će izazov biti masovna automatizacija poslova. Kao što je u potpunosti objašnjeno u našoj seriji Future of Work, važno je razumjeti da roboti ne dolaze preuzeti naše poslove, oni dolaze preuzeti (automatizirati) rutinske zadatke. Operateri u centrali, kartoteci, daktilografi, prodavači karata—kad god uvedemo novu tehnologiju, monotoni, ponavljajući zadaci koji uključuju osnovnu logiku i koordinaciju oko-ruka padaju na stranu.

S vremenom će ovaj proces eliminirati cijele profesije ili će samo smanjiti ukupan broj radnika potrebnih za izvođenje projekta. I dok ovaj razorni proces strojeva koji zamjenjuju ljudski rad postoji od zore industrijske revolucije, ono što je ovaj put drugačije jest tempo i razmjer ovog poremećaja, posebno do sredine 2030-ih. Bilo da se radi o plavim ili bijelim ovratnicima, gotovo svi poslovi su na udaru.

U početku će trend automatizacije predstavljati blagodat za rukovoditelje, tvrtke i vlasnike kapitala, budući da će njihov udio u dobiti tvrtke rasti zahvaljujući njihovoj mehaniziranoj radnoj snazi (znate, umjesto dijeljenja spomenute dobiti kao plaće zaposlenicima). Ali kako sve više i više industrija i poduzeća bude prolazilo kroz ovu tranziciju, uznemirujuća stvarnost počet će izbijati ispod površine: Tko će točno platiti proizvode i usluge koje te tvrtke proizvode kada je većina stanovništva prisiljena na nezaposlenost? Savjet: Nisu roboti.

Protiv ovog scenarija stogodišnjaci će aktivno raditi. S obzirom na njihovu prirodnu udobnost s tehnologijom, visoke stope obrazovanja (slično milenijalcima), njihovu ogromnu sklonost prema poduzetništvu i njihov sputan ulazak na tradicionalno tržište rada zbog sve manje potražnje za radnom snagom, stogodišnjaci neće imati drugog izbora nego pokrenuti vlastiti posao masovno.

Ova eksplozija kreativne, poduzetničke aktivnosti (koju će vjerojatno podržati/financirati buduće vlade) bez sumnje će rezultirati nizom novih tehnoloških i znanstvenih inovacija, novih profesija, čak i potpuno novih industrija. Ali ostaje nejasno hoće li ovaj val pokretanja stogodišnjice na kraju stvoriti stotine milijuna novih radnih mjesta potrebnih u profitnom i neprofitnom sektoru kako bi se podržali svi oni koji su gurnuti u nezaposlenost.

Uspjeh (ili nedostatak) ovog vala pokretanja stogodišnjice djelomično će odrediti kada/ako svjetske vlade počnu uvoditi pionirsku ekonomsku politiku: Univerzalni osnovni dohodak (UBI). Detaljno objašnjeno u našoj seriji Budućnost rada, UBI je dohodak koji se dodjeljuje svim građanima (bogatima i siromašnima) pojedinačno i bezuvjetno, tj. bez imovinskog cenzusa ili uvjeta rada. Vlada vam daje besplatan novac svaki mjesec, poput starosne mirovine, ali za sve.

UBI će riješiti problem ljudi koji nemaju dovoljno novca za život zbog nedostatka poslova, a također će riješiti veći ekonomski problem dajući ljudima dovoljno novca da kupuju stvari i održavaju ekonomiju utemeljenu na potrošačima. I kao što pogađate, stogodišnjaci će biti prva generacija koja će odrastati pod ekonomskim sustavom koji podržava UBI. Hoće li to na njih utjecati pozitivno ili negativno, pričekat ćemo i vidjeti.

Postoje još dvije velike inovacije/trenda u kojima će stogodišnjice pokazati vodstvo.

Prvo je VR i AR. Detaljnije objašnjeno u našem Budućnost Interneta serije, VR koristi tehnologiju za zamjenu stvarnog svijeta simuliranim svijetom (kliknite za video primjer), dok AR digitalno modificira ili poboljšava vašu percepciju stvarnog svijeta (kliknite za video primjer). Jednostavno rečeno, VR i AR bit će stogodišnjacima ono što je internet bio milenijalcima. I dok milenijalci mogu biti ti koji će u početku izmisliti ove tehnologije, stogodišnjaci će ih učiniti svojima i razviti ih do njihovog najvećeg potencijala.

Konačno, zadnja točka koje ćemo se dotaknuti je ljudski genetski inženjering i augmentacija. Do vremena kad stogodišnjaci uđu u kasne 30-e i 40-e, zdravstvena industrija će moći izliječiti bilo koju genetsku bolest (prije i poslije rođenja) i izliječiti većinu fizičkih ozljeda. (Saznajte više u našem Budućnost zdravlja serije.) Ali tehnologija koju ćemo koristiti za liječenje ljudskog tijela također će se koristiti za njegovo poboljšanje, bilo da se radi o podešavanju vaših gena ili instaliranju računala u vaš mozak. (Saznajte više u našem Budućnost ljudske evolucije niz.)

Kako će stogodišnjaci odlučiti iskoristiti ovaj kvantni skok u zdravstvu i biološkom majstorstvu? Možemo li iskreno očekivati da će ga koristiti samo ostati zdrav? Ne bi li ga većina njih koristila za produljeni životni vijek? Ne bi li neki odlučili postati nadljudi? I ako naprave te iskorake naprijed, ne bi li iste pogodnosti željeli osigurati i svojoj budućoj djeci, tj. dizajnerskim bebama?

Stoljetni svjetonazor

Centennials će biti prva generacija koja će znati više o fundamentalno novoj tehnologiji - Internetu - od svojih roditelja (Gen Xers). Ali oni će također biti prva generacija rođena u:

Svijet koji ih možda neće trebati sve (re: manje poslova u budućnosti);
Svijet obilja u kojem bi mogli raditi manje da bi preživjeli nego bilo koja generacija stoljećima;
Svijet u kojem se stvarno i digitalno spajaju kako bi oblikovali potpuno novu stvarnost; i
Svijet u kojem će granice ljudskog tijela po prvi put postati promjenjive zahvaljujući majstorstvu znanosti.

Sve u svemu, stogodišnjice nisu rođene u nekom starom vremenskom razdoblju; oni će postati punoljetni u vremenu koje će redefinirati ljudsku povijest. No od 2016. još su mladi i još ne slute kakav ih svijet čeka. … Sad kad razmišljam o tome, možda bismo trebali pričekati desetljeće ili dva prije nego im dopustimo da ovo pročitaju.