Smanjenje količine ugljena uzrokovano pandemijom uzrokovalo je smanjenje proizvodnje ugljena zbog pandemije

KREDIT ZA SLIKE:
Slika kreditne
Istockphoto

Smanjenje količine ugljena uzrokovano pandemijom uzrokovalo je smanjenje proizvodnje ugljena zbog pandemije

Smanjenje količine ugljena uzrokovano pandemijom uzrokovalo je smanjenje proizvodnje ugljena zbog pandemije

Tekst podnaslova
Pandemija COVID-19 dovela je do smanjenja emisija ugljika u cijelom svijetu jer potražnja za ugljenom potiče prijelaz na obnovljivu energiju.
    • Autor:
    • ime autora
      Quantumrun Foresight
    • Ožujak 31, 2022

    Sažetak uvida

    Utjecaj pandemije COVID-19 na industriju ugljena otkrio je brzi pomak prema obnovljivoj energiji, preoblikujući globalni energetski krajolik i otvarajući vrata čišćim alternativama. Ova transformacija ne utječe samo na industriju ugljena, već također utječe na vladine politike, tržišta rada, građevinsku industriju i osiguranje. Od ubrzanog zatvaranja rudnika ugljena do pojave novih tehnologija u obnovljivoj energiji, pad ugljena stvara složenu i višestruku promjenu u potrošnji energije.

    Kontekst smanjenja ugljena u vezi s COVID-19

    Zaustavljanje gospodarstva zbog pandemije COVID-19 drastično je smanjilo potražnju za ugljenom u 2020. Iako se industrija ugljena suočava sa sve većom neizvjesnošću kako svijet prelazi na obnovljive izvore energije, pandemija bi mogla imati trajan utjecaj na industriju ugljena. Stručnjaci su sugerirali da se potražnja za fosilnim gorivima smanjila između 35 i 40 posto od 2019. do 2020. Ovaj pad nije samo rezultat pandemije već i odraz šireg pomaka prema čišćim energetskim alternativama.

    Pandemija je dovela do smanjenja globalne potražnje za energijom i emisija stakleničkih plinova u 2020. U Europi je smanjena potražnja za energijom dovela do smanjenja emisija ugljika za 7 posto u 10 najbogatijih zemalja Europe. U SAD-u je ugljen iznosio samo 16.4 posto električne energije između ožujka i travnja 2020., u usporedbi s 22.5 posto u istom razdoblju 2019. Ovaj trend ukazuje na značajnu promjenu u obrascima potrošnje energije, pri čemu obnovljivi izvori energije dobivaju sve više na značaju.

    Međutim, bitno je prepoznati da odlazak s ugljena nije ujednačen diljem svijeta. Dok neke zemlje napreduju u usvajanju obnovljive energije, druge se i dalje uvelike oslanjaju na ugljen. Utjecaj pandemije na industriju ugljena može biti privremen u nekim regijama, a dugoročna budućnost ugljena ovisit će o različitim čimbenicima, uključujući vladine politike, tehnološki napredak u obnovljivoj energiji i globalne gospodarske uvjete. 

    Razarajući učinak

    Učinak pandemije na industriju ugljena pokazao je da se emisije ugljičnog dioksida mogu smanjiti brže nego što se prije mislilo da je moguće, dok je istovremeno istaknuo povećani rizik ulaganja u industriju ugljena. Smanjena potražnja za ugljenom i prijelaz na obnovljivu energiju mogu dovesti do toga da vlade kreiraju politike koje sve više favoriziraju obnovljive izvore energije. Kao rezultat toga, može se izgraditi sve veći broj vjetroelektrana, solarnih i hidroelektrana. Ovaj trend može utjecati na građevinsku industriju u zemljama u kojima se ti objekti grade, stvarajući nove prilike za zapošljavanje i tehnološki razvoj u sektoru obnovljivih izvora energije.

    Zatvaranje elektrana na ugljen i poduzeća također može dovesti do gubitka posla rudara i radnika u termoelektranama, što može imati negativne ekonomske učinke u gradovima i područjima gdje žive velike koncentracije tih radnika. Ovo odmicanje od ugljena moglo bi zahtijevati ponovnu procjenu skupova vještina i programa obuke za posao kako bi se tim radnicima pomoglo u prijelazu na nove uloge u industriji obnovljive energije ili drugim sektorima. Osiguravajuća društva također mogu preispitati pokrivenost koju pružaju industriji dok tržišne sile pokreću energetsku industriju prema obnovljivim izvorima energije. Ova ponovna procjena mogla bi dovesti do promjena u premijama i opcijama pokrića, odražavajući razvoj krajolika rizika.

    Vlade, obrazovne ustanove i zajednice možda će morati surađivati ​​kako bi osigurali da prijelaz na obnovljivu energiju bude gladak i uključiv. Ulaganja u obrazovanje, infrastrukturu i podršku zajednici mogu pomoći u ublažavanju potencijalnih negativnih utjecaja na regije koje uvelike ovise o ugljenu. Uzimajući holistički pristup, društvo može iskoristiti dobrobiti obnovljive energije dok minimalizira poremećaje za pojedince i industrije pogođene ovim značajnim pomakom u potrošnji energije.

    Implikacije ugljena tijekom COVID-19

    Šire implikacije ugljena tijekom COVID-19 mogu uključivati:

    • Smanjena buduća potražnja za ugljenom, što dovodi do ubrzanog zatvaranja rudnika ugljena i elektrana, što bi moglo preoblikovati energetski krajolik i otvoriti vrata alternativnim izvorima energije.
    • Smanjenje ulaganja i financiranja novih projekata ugljena kako zemlje uvode više tehnologija obnovljive energije, kao što su solarna energija i energija vjetra, što dovodi do promjene financijskih strategija i prioriteta unutar energetskog sektora.
    • Pojava novih tržišta rada u sektorima obnovljive energije, što dovodi do potrebe za prekvalifikacijom i programima obrazovanja kako bi se bivšim radnicima u industriji ugljena pomoglo da se prilagode novim ulogama.
    • Razvoj novih tehnologija u skladištenju i distribuciji energije, što dovodi do učinkovitijeg korištenja obnovljive energije i potencijalnog smanjenja troškova energije za potrošače.
    • Promjene u policama osiguranja i procjeni rizika za energetske tvrtke, što dovodi do novih razmatranja za tvrtke i investitore u energetskom sektoru.
    • Vlade usvajaju politike koje favoriziraju obnovljivu energiju, što dovodi do potencijalnih promjena u međunarodnim odnosima i trgovinskim sporazumima kako se države usklađuju s globalnim ciljevima održivosti.
    • Potencijalno propadanje gradova i zajednica koje uvelike ovise o rudarstvu ugljena, što dovodi do demografskih promjena i potrebe za strategijama ekonomske revitalizacije u pogođenim regijama.
    • Integracija obnovljive energije u postojeću infrastrukturu, što dovodi do potencijalnih ažuriranja građevinskih propisa, prometnih sustava i urbanističkog planiranja kako bi se prilagodili novim izvorima energije.

    Pitanja za razmatranje

    • Mislite li da bi postupno ukidanje ugljena u konačnici povećalo cijenu obnovljive energije ili drugih fosilnih goriva kao što su nafta i prirodni plin?
    • Na koji bi način vlade i tvrtke trebale podržati radnike u ugljenu koji gube posao jer je potražnja za ugljenom zamijenjena obnovljivim izvorima energije?

    Reference uvida

    Za ovaj uvid korištene su sljedeće popularne i institucionalne veze:

    Časopis Antropocen Kako COVID ubija ugljen