Peak oil: Kratkoročna upotreba nafte za porast i vrhunac sredinom stoljeća

• Autor:
• ime autora

  Quantumrun Foresight
• Kolovoz 3, 2022

Sažetak uvida

Vrhunac nafte, koji je nekoć bio upozorenje na nestašice nafte, sada se promatra kao točka kada će potražnja za naftom pasti zbog alternativnih izvora energije. Velike naftne tvrtke prilagođavaju se ovoj promjeni smanjujući proizvodnju nafte i ciljajući na nulte neto emisije, dok neke zemlje predviđaju rast potražnje za naftom do 2030., nakon čega slijedi pad. Prijelaz s nafte donosi izazove kao što su potencijalno povećanje cijena u sektorima koji ovise o nafti i potreba za obukom za nova radna mjesta i učinkovitim recikliranjem u industrijama obnovljivih izvora energije.

Kontekst vrhunske nafte

Tijekom naftnog šoka 2007.-8., komentatori vijesti i energetike ponovno su javnosti predstavili izraz peak oil, upozoravajući na vrijeme kada će potražnja za naftom premašiti ponudu, što će dovesti do ere trajne nestašice energije i sukoba. Velika recesija 2008.-9. nakratko je potvrdila ova upozorenja—to jest, sve dok cijene nafte nisu pale tijekom 2010-ih, posebno 2014. Ovih dana, vrhunac nafte preoblikovan je kao budući datum kada potražnja za naftom dostigne vrhunac i uđe u krajnji pad. zbog porasta alternativnih izvora energije.

U prosincu 2021. englesko-nizozemska naftna i plinska tvrtka Shell izjavila je da predviđa pad svoje proizvodnje nafte za 1 do 2 posto godišnje, nakon što je dosegla vrhunac 2019. Vjeruje se da su emisije ugljika koje je proizvela tvrtka također dosegle vrhunac 2018. U rujnu 2021. tvrtka je objavila planove da do 2050. postane tvrtka s neto nultim emisijama, uključujući emisije proizvedene iz roba koje vadi i prodaje. British Petroleum i Total su se od tada pridružili Shellu i drugim europskim naftnim i plinskim kompanijama u predanosti prijelazu na održivu energiju. Ove obveze dovest će do toga da te tvrtke otpišu milijarde dolara imovine, potaknute predviđanjima da se globalna potrošnja nafte nikada neće vratiti na razine prije pandemije COVID-19. Prema projekcijama Shella, proizvodnja nafte ove tvrtke mogla bi pasti za 18 posto do 2030. i 45 posto do 2050. godine.

Nasuprot tome, predviđa se da će potrošnja nafte u Kini porasti između 2022. i 2030. zbog otporne potražnje kemijske i energetske industrije, dosežući vrhunac od gotovo 780 milijuna tona godišnje do 2030. Međutim, prema CNPC Institutu za ekonomska i tehnološka istraživanja, ukupna potražnja za naftom vjerojatno će se smanjiti nakon 2030. jer potrošnja prijevoza opadne zbog povećane upotrebe električnih vozila. Očekuje se da će potražnja za naftom iz kemijske industrije ostati konstantna tijekom ovog razdoblja.

Razarajući učinak

Postupno uklanjanje nafte iz globalnog gospodarstva i opskrbnih lanaca signalizira pomak prema održivijim praksama. U 2030-ima se očekuje ubrzanje usvajanja zelenih transportnih tehnologija poput električnih vozila i obnovljivih goriva, uključujući zeleni vodik. Te bi alternative mogle postati isplativije od nafte, potičući širu upotrebu i olakšavajući prijelaz na čišće izvore energije.

Povećana potražnja za obnovljivom energijom mogla bi potaknuti sektore kao što su električni kablovi i skladištenje baterija. Ovaj rast može stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja i potaknuti gospodarske aktivnosti u tim područjima. Međutim, važno je osigurati da je radna snaga adekvatno obučena i pripremljena za ovu smjenu. Osim toga, razvoj učinkovitih metoda recikliranja i odlaganja baterija i drugih komponenti obnovljivih izvora energije može biti ključan za upravljanje njihovim utjecajem na okoliš.

S druge strane, brzo smanjenje potrošnje ulja moglo bi imati neželjene posljedice. Naglo smanjenje ponude nafte moglo bi dovesti do značajnog povećanja cijena, što bi utjecalo na poduzeća koja se oslanjaju na naftu, posebice u logistici i poljoprivredi. To bi moglo rezultirati povećanim troškovima transportirane robe i poljoprivrednih proizvoda, što bi potencijalno moglo dovesti do viših globalnih razina gladi i skupljeg uvoza. Stoga je pažljivo planiran i postupan prijelaz s nafte ključan kako bi se ostavilo vremena za razvoj alternativnih izvora energije i prilagodbu poslovanja novim energetskim paradigmama.

Implikacije vrhunca nafte

Šire implikacije pada proizvodnje nafte mogu uključivati:

• Smanjena šteta za okoliš i klimu kroz smanjenu emisiju ugljika.
• Zemlje ovisne o izvozu nafte i plina doživljavaju značajan pad prihoda, što bi te zemlje potencijalno moglo gurnuti u ekonomsku recesiju i političku nestabilnost.
• Zemlje s obilnim potencijalom za žetvu solarne energije (npr. Maroko i Australija) mogu postati izvoznici zelene energije u solarnoj i zelenoj vodikovoj energiji.
• Razvijene nacije odvajaju svoja gospodarstva od autokratskih zemalja izvoznica energije. U jednom scenariju, to bi moglo dovesti do manjeg broja ratova oko izvoza energije; u suprotnom scenariju, to bi moglo dovesti do slobodnijih ruku nacija u vođenju ratova oko ideologije i ljudskih prava.
• Milijarde državnih energetskih subvencija usmjerenih na ekstrakciju ugljika preusmjeravaju se na zelenu energetsku infrastrukturu ili socijalne programe.
• Povećana izgradnja solarnih i vjetroelektrana u održivim regijama i tranzicija nacionalnih mreža za podršku ovim izvorima energije.

Pitanja za razmatranje

• Trebaju li vlade potpuno zabraniti korištenje nafte u određenim sektorima ili treba dopustiti prijelaz slobodnog tržišta prema obnovljivoj energiji da napreduje prirodnim putem ili nešto između?
• Kako bi inače smanjenje upotrebe nafte moglo utjecati na globalnu politiku i gospodarstva?