Politički cenzurirani internet: Postaje li gašenje interneta novo digitalno mračno doba?

KREDIT ZA SLIKE:
Slika kreditne
Istockphoto

Politički cenzurirani internet: Postaje li gašenje interneta novo digitalno mračno doba?

Politički cenzurirani internet: Postaje li gašenje interneta novo digitalno mračno doba?

Tekst podnaslova
Nekoliko je zemalja pribjeglo gašenju interneta kako bi zaustavile prosvjede i širenje navodno lažnih vijesti te kako bi građane držale u neznanju.
    • Autor:
    • ime autora
      Quantumrun Foresight
    • Neka 2, 2023

    Azija i Afrika dva su kontinenta koji su doživjeli najveći broj gašenja interneta od 2016. Razlozi koje su vlade dale za gašenje interneta često su bili u suprotnosti sa stvarnim događajima. Ovaj trend postavlja pitanje jesu li ova politički motivirana gašenja interneta doista usmjerena na borbu protiv širenja lažnih informacija ili su sredstvo za suzbijanje informacija koje vlada smatra nezgodnima ili štetnima za njezine interese.

    Politički cenzurirani internetski kontekst

    U 2018. Indija je bila zemlja s najvećim brojem gašenja interneta koje su nametnule lokalne vlasti, prema međunarodnoj neprofitnoj organizaciji Access Now. Grupa, koja se zalaže za besplatni globalni internet, izvijestila je da je Indija bila odgovorna za 67 posto svih gašenja interneta te godine. Indijska vlada često je opravdavala ova isključenja kao sredstvo za sprječavanje širenja lažnih informacija i izbjegavanje rizika od nasilja. Međutim, ta se isključenja često provode nakon što je već došlo do širenja netočnih informacija, što ih čini manje učinkovitima u postizanju navedenih ciljeva.

    U Rusiji je vladina internetska cenzura također bila razlog za zabrinutost. Opservatorij Monash IP (Internet Protocol) sa sjedištem u Melbourneu, koji prati internetske aktivnosti u cijelom svijetu, izvijestio je da je brzina interneta usporila u Rusiji u noći invazije na Ukrajinu 2022. Do kraja prvog tjedna napada, vlada Vladimira Putina blokirao je Facebook i Twitter, kao i strane kanale vijesti kao što su BBC Russia, Voice of America i Radio Free Europe. Dopisnik za tehnologiju i politiku Li Yuan upozorio je da bi sve veća cenzura interneta u Rusiji mogla rezultirati situacijom sličnom kineskom Velikom vatrozidu, gdje su vanjski internetski izvori informacija potpuno zabranjeni. Ovi razvoji pokreću pitanja o odnosu između tehnologije i politike, te u kojoj mjeri bi vladama trebalo dopustiti da kontroliraju i cenzuriraju informacije dostupne svojim građanima. 

    Razarajući učinak

    Zabrana koju je ruska vlada uvela na glavne platforme društvenih medija duboko je utjecala na poduzeća i građane zemlje. Za mnoge tvrtke platforme društvenih medija poput Instagrama bile su ključni alati za predstavljanje njihovih proizvoda i usluga. Međutim, zabrana je tim tvrtkama otežala dopiranje do potencijalnih kupaca, zbog čega su neke tvrtke povukle svoje poslovanje iz Rusije. Na primjer, kada su se platforma za e-trgovinu Etsy i pristupnik plaćanja PayPal povukli iz Rusije, pojedinačni prodavači koji su se oslanjali na europske kupce više nisu mogli poslovati.

    Utjecaj zabrane na pristup internetu u Rusiji također je naveo mnoge građane da emigriraju u obližnje zemlje kako bi ponovno dobili pristup internetskim uslugama. Povlačenje optičkih nosača kao što su američki pružatelji usluga Cogent i Lumen dovelo je do sporije brzine interneta i povećane zagušenosti, što je ljudima otežalo pristup informacijama i povezivanje s drugima na mreži. Ruska "digitalna željezna zavjesa" mogla bi završiti u strogo kontroliranom, državnom online ekosustavu poput kineskog, gdje vlada strogo cenzurira knjige, filmove i glazbu, a sloboda govora praktički ne postoji. 

    Što je još važnije, politički cenzurirani internet može olakšati širenje dezinformacija i propagande, jer vlade i drugi akteri mogu koristiti cenzuru za kontrolu narativa i manipulirati javnim mnijenjem. To može ozbiljno utjecati na društvenu stabilnost, jer može potaknuti podjele i sukobe unutar društava.

    Implikacije politički cenzuriranog interneta

    Šire implikacije politički cenzuriranog interneta mogu uključivati:

    • Službe za hitne slučajeve, kao što su javno zdravstvo i sigurnost, na koje utječu česta isključenja, što otežava komunikaciju i ažuriranje ljudima u potrebi.
    • Autokratske vlade i vojne hunte sve više koriste prekide interneta kako bi spriječile pobune, revolucije i građanske ratove. Slično tome, takva će isključenja rezultirati manjom organiziranošću i koordinacijom društvenih pokreta, smanjujući sposobnost građana da utječu na promjene i zagovaraju svoja prava.
    • Ograničenje alternativnih izvora informacija kao što su neovisni mediji, pojedinačni stručnjaci za predmet i vođe mišljenja.
    • Ograničena razmjena ideja i pristup informacijama, koji su ključni za informirano donošenje odluka i demokratske procese.
    • Stvaranje fragmentiranog interneta, smanjenje protoka i brzine ideja i informacija preko granica, što dovodi do izoliranijeg i manje globalno povezanog svijeta.
    • Širenje digitalnog jaza ograničavanjem pristupa informacijama i mogućnostima za one koji nemaju pristup necenzuriranom internetu.
    • Ograničen pristup informacijama i resursima za obuku, sprječava rast i napredovanje radnika.
    • Potisnute informacije vezane uz pitanja okoliša, ometaju napore za rješavanje i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena.

    Pitanja za razmatranje

    • Što mislite kako inače politički cenzurirani internet može utjecati na društvo?
    • Koje su moguće tehnologije koje se mogu pojaviti kako bi se suprotstavile (ili ojačale) internetskoj cenzuri?

    Reference uvida

    Za ovaj uvid korištene su sljedeće popularne i institucionalne veze: