Uspon novih medija: Nove sile moći dominiraju medijskim krajolikom

• Autor:
• ime autora

  Quantumrun Foresight
• Veljače 25, 2022

Sažetak uvida

Medijska industrija prošla je kroz značajnu transformaciju, s opadanjem povjerenja javnosti i novim oblicima komunikacije koji zauzimaju središnje mjesto. Čimbenici kao što su polarizacija vijesti, utjecaj pandemije COVID-19 i porast online platformi preoblikovali su krajolik, dovodeći do pomaka s tradicionalnih medija na digitalne platforme. Ova je promjena demokratizirala medije, ali je također izazvala zabrinutost oko širenja dezinformacija, održivosti kvalitetnog novinarstva i potrebe za regulatornim nadzorom.

Uspon novog medijskog konteksta

Medijska industrija, nekoć svjetionik transparentnosti i činjenica, doživjela je značajan pomak u povjerenju javnosti tijekom godina. Početkom 1970-ih, oko 70 posto javnosti poklanjalo je povjerenje medijima, brojka koja se od tada smanjila na samo 40 posto do 2021. Studija provedena iste godine pokazala je da SAD ima najnižu razinu povjerenja u medije. medijima, a samo 29 posto stanovništva iskazalo je povjerenje. Ovaj pad povjerenja može se pripisati raznim čimbenicima, uključujući sve veću polarizaciju i politizaciju vijesti, zbog čega je mnogima teško razlikovati činjenično izvješćivanje od dezinformacija.

Medijski krajolik 21. stoljeća postao je plodno tlo za različite poglede, često pod utjecajem političkih sklonosti. Ova transformacija publici je sve teže odvojila prave vijesti od izmišljenih priča. Situaciju je dodatno zakomplicirala pandemija, koja ne samo da je poremetila tijek prihoda od oglašavanja, već je i ubrzala pad tiskanih novina na globalnoj razini. Ovaj razvoj doveo je do značajnog gubitka radnih mjesta u industriji, dodatno destabilizirajući ionako nesigurnu situaciju.

Usred ovih izazova, tradicionalni oblici medija, kao što su novine i kabelske mreže vijesti, uvelike su potisnuti novim oblicima komunikacije. Ti oblici uključuju web-mjesta, online video streaming, platforme društvenih medija, online zajednice i blogove. Ove platforme, sa svojim golemim dosegom i dostupnošću, dale su javnosti i ambicioznim novinarima mogućnost da podijele svoja stajališta i priče s globalnom publikom. Ovaj je pomak demokratizirao medijski krajolik, ali je također pokrenuo nova pitanja o ulozi i odgovornostima medija u digitalnom dobu.

Razarajući učinak

Porast online medijskih platformi i društvenih mreža značajno je promijenio način na koji se informacije šire u našem društvu. Slavne osobe i utjecajne osobe, naoružane svojim pametnim telefonima, sada mogu podijeliti svoje stavove s globalnom publikom, oblikujući javno mnijenje na načine koji su prije bili domena profesionalnih novinara. Ova promjena prisilila je tradicionalne medije da se prilagode, uspostavljajući snažnu online prisutnost i povećavajući broj svojih digitalnih sljedbenika kako bi ostali relevantni. 

Kao odgovor na ove promjene, poslovni modeli mnogih medijskih organizacija su se razvili. Dugotrajno novinarstvo, nekoć standard za dubinsko izvještavanje, uvelike je zamijenjeno modelima pretplate i članstva. Ovi novi modeli omogućuju medijskim kućama da izravno dopru do svoje publike, zaobilazeći tradicionalne distribucijske kanale. Međutim, oni također postavljaju pitanja o održivosti kvalitetnog novinarstva u eri u kojoj naslovi s mamacima za klikove i senzacionalizam često privlače više pažnje.

Korištenje algoritama za usmjeravanje sadržaja prema određenoj publici dodatno je transformiralo medijski krajolik. Ova tehnologija omogućuje neovisnim novinarima i televizijskim kućama da učinkovitije dopru do ciljane publike. Međutim, također omogućuje širenje pristranog ili obmanjujućeg sadržaja, budući da ti algoritmi često daju prednost angažmanu ispred točnosti. Ovaj trend naglašava potrebu za medijskom pismenošću i vještinama kritičkog razmišljanja u javnosti, kao i potrebu za regulatornim nadzorom kako bi se osiguralo odgovorno korištenje ovih moćnih alata.

Implikacije uspona novih medija

Šire implikacije uspona novih medija mogu uključivati:

• Sposobnost emitiranja pristranih poruka u velikim razmjerima, što dovodi do povećanja sukoba i promicanja i učvršćivanja polarizacije i netolerancije.
• Opadanje vjerodostojnosti općeg izvještavanja vijesti zbog mnoštva medijskih opcija dostupnih javnosti.
• Povećani senzacionalizam medijskih kuća kao sredstvo za povećanje broja pregleda među publikom i natjecanje s novim medijima.
• Nove mogućnosti u stvaranju digitalnog sadržaja i upravljanju društvenim mrežama.
• Više polarizirani politički pejzaži jer su ljudi izloženi ekstremnijim stajalištima.
• Korištenje algoritama za ciljanje sadržaja dovodi do stvaranja "eho komora", gdje su ljudi izloženi samo stajalištima koja su u skladu s njihovima, ograničavajući njihovo razumijevanje različitih perspektiva.
• Povećana potrošnja energije i elektronički otpad jer je potrebno više uređaja za pristup digitalnom sadržaju.
• Veći nadzor nad tehnološkim tvrtkama jer vlade nastoje regulirati njihov utjecaj i zaštititi korisničke podatke.
• Porast građanskog novinarstva koji jača angažman zajednice i lokalno izvještavanje.

Pitanja za razmatranje

• S obzirom na sve veći broj novih medijskih platformi, koji je najbolji način za suzbijanje širenja dezinformacija?
• Mislite li da će razvijeni medijski krajolik dosegnuti razine povjerenja javnosti koje je nekoć uživala medijska profesija prije nekoliko desetljeća?