Širenje straha od tehnologije: Tehnološka panika bez kraja

• Autor:
• ime autora

  Quantumrun Foresight
• Lipnja 13, 2023

Uvid ističe

Povijesni utjecaj tehnologije na ljudski napredak bio je značajan, uz potencijalne rizike koji često pokreću društvene rasprave. Ovaj obrazac širenja straha s novim tehnologijama rezultira valom moralne panike, politički motiviranim financiranjem istraživanja i senzacionalističkim medijskim izvještavanjem. U međuvremenu se pojavljuju posljedice u stvarnom svijetu, kao što se vidi u pokušajima zabrane AI alata poput ChatGPT-a u školama i zemljama, što može rezultirati nedopuštenom upotrebom, gušenjem inovacija i povećanom društvenom zabrinutošću.

Tehnološki kontekst koji potiče strah

Tehnološki poremećaji kroz povijest značajno su oblikovali ljudski napredak, a posljednja je umjetna inteligencija (AI). Konkretno, generativna umjetna inteligencija mogla bi drastično utjecati na našu budućnost, uglavnom kada se uzmu u obzir njezini potencijalni rizici. Melvin Kranzberg, poznati američki povjesničar, dao je šest zakona tehnologije koji opisuju složenu interakciju između društva i tehnologije. Njegov prvi zakon naglašava da tehnologija nije ni dobra ni loša; njegovi su učinci određeni ljudskim odlučivanjem i društvenim kontekstom. 

Brz napredak AI-ja, posebice umjetne opće inteligencije (AGI), stvara nove putanje. Međutim, ovi razvoji pokreću rasprave, pri čemu neki stručnjaci dovode u pitanje razinu napretka umjetne inteligencije, a drugi ističu potencijalne društvene prijetnje. Ovaj trend doveo je do uobičajenih taktika širenja straha koje dolaze s novim tehnologijama, često potičući nedokazane strahove od mogućih učinaka ovih inovacija na ljudsku civilizaciju.

Diplomantica eksperimentalne psihologije na Sveučilištu Oxford, Amy Orben, osmislila je koncept od četiri faze nazvan Sizifov ciklus tehnološke tjeskobe kako bi objasnila zašto dolazi do straha od tehnologije. Sizif je lik iz grčke mitologije kojemu je suđeno da vječno gura kamenu gromadu uz strminu, samo da bi se ona otkotrljala natrag, prisiljavajući ga da taj proces ponavlja u nedogled. 

Prema Orbenu, vremenska linija tehnološke panike je sljedeća: Pojavljuje se nova tehnologija, a zatim se umiješaju političari da potaknu moralnu paniku. Istraživači se počinju fokusirati na ove teme kako bi dobili sredstva od tih političara. Naposljetku, nakon što istraživači objave rezultate svoje duge studije, mediji pokrivaju te često senzacionalističke rezultate. 

Razarajući učinak

Već se generativna umjetna inteligencija suočava s pomnim ispitivanjem i "preventivnim mjerama". Na primjer, mreže javnih škola u SAD-u, poput New Yorka i Los Angelesa, zabranile su korištenje ChatGPT-a u svojim prostorijama. Međutim, članak u MIT Technology Reviewu tvrdi da zabrana tehnologija može rezultirati negativnijim ishodima, poput poticanja učenika da ih koriste nedopušteno. Osim toga, takva zabrana može promicati zlouporabu umjetne inteligencije umjesto poticanja otvorenih dijaloga o njezinim prednostima i ograničenjima.

Zemlje također počinju snažno ograničavati generativnu umjetnu inteligenciju. Italija je postala prva zapadna zemlja koja je zabranila ChatGPT u ožujku 2023. zbog problema s privatnošću podataka. Nakon što je OpenAI riješio ovu zabrinutost, vlada je ukinula zabranu u travnju. Međutim, primjer Italije izazvao je interes drugih europskih regulatora, posebno u kontekstu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) Europske unije (EU). Irska i Francuska već dalje istražuju politiku podataka ChatGPT-a.

U međuvremenu, širenje straha od umjetne inteligencije moglo bi se pojačati u medijima, gdje je priča o umjetnoj inteligenciji koja zamjenjuje milijune radnih mjesta, stvara kulturu lijenih mislilaca i čini dezinformacije i propagandu mnogo lakšom već u punom zamahu. Iako ova zabrinutost ima opravdanja, neki tvrde da je tehnologija još uvijek relativno nova i nitko ne može biti siguran da se neće razviti kako bi se suprotstavila ovim trendovima. Na primjer, Svjetski ekonomski forum predviđa da bi do 2025. strojevi mogli zamijeniti oko 85 milijuna radnih mjesta; međutim, također bi mogli generirati 97 milijuna novih pozicija bolje prilagođenih rastućoj suradnji između ljudi i strojeva.

Posljedice tehnološkog izazivanja straha

Šire implikacije strahovanja od tehnologije mogu uključivati: 

• Povećano nepovjerenje i tjeskoba prema tehnološkom napretku, što potencijalno uzrokuje nevoljkost usvajanja novih tehnologija.
• Ometao je gospodarski rast i inovacije stvaranjem okruženja u kojemu je manja vjerojatnost da će poduzetnici, investitori i poduzeća slijediti nove tehnološke pothvate zbog percipiranih rizika.
• Političari iskorištavaju strahove javnosti za političku korist, što dovodi do restriktivnih politika, pretjerane regulacije ili zabrana određenih tehnologija, što može ugušiti inovacije.
• Sve veći digitalni jaz između različitih demografskih skupina. Mlađe generacije, koje su općenito više upućene u tehnologiju, mogu imati bolji pristup i razumijevanje novih tehnologija, dok starije generacije mogu biti zaostale. 
• Stagnacija u tehnološkom napretku, što rezultira nedostatkom otkrića i poboljšanja u ključnim područjima kao što su zdravstvena zaštita, transport i obnovljiva energija. 
• Strah od gubitka posla zbog automatizacije sprječava usvajanje učinkovitijih i ekološki prihvatljivijih tehnologija, produžujući ovisnost o tradicionalnim, manje održivim industrijama. 

Pitanja za razmatranje

• Kako tehnološke tvrtke mogu osigurati da njihova otkrića i inovacije ne potiču strah?